Na stolu je u svijećnjaku dogorijevala svijeća. Na nebu je sjajio Mjesec i obasjavao malu terasu na kojoj je sjedila sretna obitelj. Baš kao one noći kad se Šmigulin probudio i krenuo na put u susret svojem rođenju. – Možda i sad čeka neki drugi Šmigulin da krene na put – uspaničio se Šmigulin. Ako se domogne jajne stanice, a majka ga poljubi poljupcem života, doći će k meni u maternicu. Za oboje neće biti mjesta, jedan će morati umrijeti. – Ne boj se – istodobno je u umirujućemu Deninu glasu čuo svu mudrost svemira. – I da tvoja braća po krvi krenu na put, krenuli bi uzalud. Bio bi to put bez povratka. Kao kad se svemirski brod ne može spustiti na odabrani planet. Naime, svi putovi prema jajnoj stanici su zatvoreni. Jajna stanica je potrošena za tebe i nova se neće stvoriti sve dok se ti ne rodiš. Tek tada će se tvoja majka moći pripremiti za dolazak sljedećeg djeteta, nekoga sljedećeg Šmigulina!
– Zar ste već zaboravile, drage moje – ljutio se Šmigulin – da mi je testis pričao da u maternicu mogu doći dva ili tri oplođena jajašca? Nije li mi objašnjavao da bi pritom svako nastavilo rasti do rođenja u vlastitoj posteljici? Ne zove li se to dvojcima, trojcima, odnosno četvorcima i petorcima?
– Imaš pravo, Šmiguline, u svemu osim u jednome – smirivale su ga tete. – Sada je za takvo što prekasno. – Znači li to da su Marko, Mirko i Eva bili brži, danas bi možda sa mnom dijelili ovaj prostor u majčinu tijelu – čudio se Šmigulin. – Tako je, dragi moj – dovršavala je misao Dena, a povlađivala Rena.
Šmigulinu je bilo posebice drago što se to nije dogodilo. Bilo mu je ljepše biti sam. Sam u širokome vodenome mjehuru kao riba u moru nošena Golfskom strujom.
Blizanačka trudnoća
OdgovoriIzbrišiTko je ikada vidio blizance, zaključio je da su neki slični toliko da ih ni vlastita majka ne može prepoznati, a neki nisu međusobno nalik više no braća rođena u razmaku od nekoliko godina.
To je zbog toga što blizanci mogu biti jednojajčani i dvojajčani. Jednojajčani su slični kao jaje jajetu, a dvojajčani nisu. Jednojajčani nastaju diobom istog oplođenog jajašca, tj. istog genetskog materijala, a dvojajčani ne. Poznato je naime, da se iz jajnika spolno zrele žene svakog mjeseca u sredini ciklusa oslobodi po jedno zrelo jajašce, no može se katkad dogoditi da sazriju i dva u isto vrijeme, jedan iz jednoga, a drugi iz drugog jajnika. U tom slučaju dva spermija imaju šansu. Ako se oplode oba jajašca, ona putuju niz jajovod, dolaze u maternicu i smještaju se.